Color Key — Proposed Cognate Sets & Relationships:
Mö cluster internal Bugun–Puroik connections Milang / Siangic Tawrã–Idu–Kman (Mishmic) Tibetic loanwords
Gloss CTB Koro Bugun Puroik Hruso Miji Milang Tawrã Idu Kman Dirang Tawang Memba Meyor Nah PT
One *g-t(y)ik e-ce han, ãi dʒiɔ hwi ă a-kan khin khàgõ kume tʰur tʰi ɡik ɡuk akin *kon² ~ tәl
Two *g-ni-s ki-ne ɲik neŋ ɲi ksi gni kayiŋ kà.nyi kinin nitsiŋ neⁱ ɲi ni aɲi ɲi
Three *g-sum kala im heik õʃ gtʰən ham kasaŋ kã.sõ ksam sam sum sum som aum *hium¹
Four *b-ləy ko- bisi vi rei, wai bli kaprayk kà.pri kambran bɟi bli ɡi dʒee aŋo *ɲo¹
Five *b-ŋa plẽ kʰu kua u pom buŋu pa-ŋu maŋa mànɟá klin ŋa leŋa ŋe ŋa aŋo *ŋo¹
Six *d-ruk su-fi kʰit rab reik ʒɛ̃ sa-ap tahro tãhrõ katam kʰuŋ gro du trok akce *kra(ŋ)¹
Seven *s-nis sit milye lye mrə mya ra-ŋal wẽ ĩũ nin zum ŋis dun dun kani *ka-na¹
Eight *b-r- rà-lá sargyat mla la s.kzə sige ra-jəŋ lim ìʎũ grin yen get gey zat pini *pri¹-ɲi-
Nine *d-gəw gèyé dikʰi dige donge s.tʰə stʰən ka-pəm kiŋaŋ khrìnĩ natmo gu dûgu gu gu kyowa *kV-naŋ
Ten *gip fã-la suŋwa ɡuat ʁə lin haŋ-tak hâlaŋ hũũ kyapmo se ɟiḥ ɟu thum ɟu ariŋ *cam¹ ~ jiŋ¹
Head *d-bu-s dʒù- khuruk kʰruk *a-koŋ ekʰyɛ̃ wuu dum- kru pom ikrũyã ku ɟaraŋ got go aku *kon² ~ tәl
Nose *na, ke-pe nupʰuŋ epʰuŋ pok usʸɔ̃ nyubyuŋ ɲokuŋ haŋagam ẽnã(mbõ) mnuŋ na uŋ naḥ noguŋ naʔ napʰiŋ *ɲi²
Eye *mik ɲi- khibi meyak kak əni mre? a-mik blom ẽlõ mik rniŋ meloŋ mi mik nik *mik
Mouth *mka sapu niɟaw ɟyam səek unzũ mugo threndom ẽkóbà ɟu nowaŋ kʰa namdʒo gam *nap, *gam
Ear *r-na kʰutʰuŋ ekʰõ *a-kuñ ufũ m.ʒo? ra-ŋu kruna ãkónã ney nelãp m
Tongue *s-l(y)a sãlé² laphõ rhi ruyi əzlbra dʒaksi si-dal theleŋna ìlĩná b.lay le leḥ gʃoli
Tooth *swa nutʰuŋ siŋen kotuwaŋ utu tʰu sip-pa lyã tãmbrõ sey ʃa waḥ sow ɟu hikjuŋ *fii
Arm *g-lak ik wat gəit opəɔ pʰaŋ, (m)gĩ a-lak apri ãkhõ, ãtò rawk garaŋ laḥ lak arak lak *lak
Leg *kaŋ ni-bi la loe lae əɟĩ lay? E., a-byaa grõ ãnggãsà pla bi lemi kʰaŋ tepro lapa *lo
Stomach *grwat gay siriŋ lui loye buk əvəkʰũ luŋ yaŋ kawẽ khàpó dak pʰoloŋ kepa dogo pʰuko kipo *kri
Bone *rus ɲirá skit ezeŋ adʒay əʁəbe məlyaŋ reb buŋ rũmbõ rak kʰaŋ roɟba rugo gʃereek alo *loŋ
Blood *s- evi ha afoe huɟ ʒay harweyg iyũ iwii ʒi kʰra tha awi oyik *vii
Sun *nəy me- nini hanayaŋ kiri drũ dʒo? məə- riŋ ĩnyĩ amik ŋam plaŋ ɲum mik dom *ɲi
Moon *s-la a-la namblu habia ambu hubye ɬuu, tu poo-luʰ hallo ẽlã lay laɲi lei dager lo dowa polu *polo
Star *s-kar dogre ɟuzuk satyoŋ pədʒeik litsi dutsuŋ ta-kar kadiŋ ãndĩkrũ ŋalci karma karma karem karma taker *kar
Man *r-min mur dʒuhu b.phua apʰu nəna ɲi, nuvu ma-lu me mẽyá coŋ soŋa miḥ soŋa miŋ
Woman *mow msn dʒimi bimi amwi mĩm nəmre? ma-mi miyã yãkũ kamay ŋiza ãmah nedʒa mainag ɲima ?
Child *za/*tsa ŋwà nunu ani adʒuaŋ sa amay a ã ? za tukto nene hemi
Old man *bəw dʒiman frioŋ amayin mukʰrõ vu kʰraŋ mowaa mĩɟiprã kanaŋ kui kʰu ata im, seŋ gidʒoŋ ɲilo
Dog *kʷəy ɛ̀klɛ̀ pʰitʰa ɡʰey kayu ɟ.ʎu ɟadʒi? kuak ikũ kui kʰu kʰi kʰi kwi aki *kii
Pig *pwak lele swag wak mədow vo ʒo? ayek beleyg ili lii pʰakpa pʰa pʰa lik arik *ryk
Tiger *k-la ɟaru phõ muɟua neray ɟ.dʒi tʰuŋgraŋ paa-tiʰ tamya ãmrã topəw goŋtak ɡ̃ẽn taʔ ziktetha abiŋ *mro, *paŋ-
Water *ti(y) si kʰo kʰo kua kʰu vu? a-si macey màɟĩ tii ri ɟĩ gʰu ati iɟi *si
Fire *mey mi-la ba boe bawe mi may? a-mi naamiŋ ãmrũ mai mi meḥ meʔ mi əmə *mə
Stone *r-luŋ vuvu liŋ l.baw *ka-luŋ kun guluŋ? phlã ãlãphrã laʺwŋ luŋ gor *luŋ
Tree *siŋ, hiŋ tʰuŋ hiŋmua ɟə(mua) ɟõ wuu? haŋ-sa masaŋ àsimbõ saŋ ɟiŋ ɟyaŋ ɟiŋ ?
Leaf *r-pak nino alap arap məɟay ɟere le? na lap ɟawa palãp lemah əlaŋ dunpu seŋna
Name *miŋ niraŋ azeŋ ebeŋ *a-bycn aɲiŋi m.rin amaŋ ãmũ amaŋ meŋ alap nane *nə
Eat *dzya to ɡuwa, ɡʰa ɟina tsa tsu? tu tha ɟa za sasuḥ sale ɡʰoem da *do
Culture
Mithun none smu syá ɬa fu ɟu? a-sù aɟya cal menɟa bamin piiyee se
Iron *syal sẽ yuŋ si arəm say ɟĩ taŋgli perr lʰe ɡaʔ ɡak tagi *ryok
Dao *sta kasa handu mudua ɟe vetsi vay tsən ayok tara ẽẽcẽ sut ɟowaŋ kʰyop papɟa kunak oriyuk (a)-ryok
Banana none gerdʒi musuŋ tsyum kapak ruloŋ r.laŋ paydʒ àdʒi brũ hambyooŋ leysi lam rep saŋjuŋ kupak *kopak
Arum, taro *grwa làm dʒu ɟhak dʒawk ɟuwa tʰrə tca? aaŋ sam sónã gal bozoŋ blu solum aŋi
Millet none gicam ɟo tamayi kʰsə dʒ.roo haabra yàmbã muuŋ koŋpu kowp temi turo tami
Paddy *ma(y) nise nisi amaŋ olgi ã? ke ha, maŋ ra deyso sipu am
Rice *ma(y) ki nudob nyiŋ ambiŋ ŏ ã? ke haku kʰu dep dey andek am *pim
Cooked rice mãm ha? amaŋ zara tsavo mɟi kòri syat toɡʰaŋ mam